Natura 2000

Natura 2000 predstavlja područje ekološke mreže Europske unije u koju su uvrštena područja značajna za ptice, njihova staništa i područja očuvanja značajna za ostale divlje vrste i stanišne tipove od interesa za Europsku uniju.

Zbog očuvanja ciljanih životinjskih i biljnih vrsta, te kopnenih staništa, čitavi kopneni prostor Viškog arhipelaga uvršten je u ekološku mrežu Natura 2000 što se odnosi na ukupno 7 područja.

S ukupno 9 područja, podmorski pojas Visa i svih pripadajućih otoka, otočića i hridi dio je ekološke mreže Natura 2000 s ciljem očuvanja morskih staništa i ciljane strogo zaštićene vrste dobrog dupina (Tursiops truncatus).

Ekološka mreža Natura 2000

Natura 2000 je jedan od osnovnih mehanizama zaštite prirode u Europskoj uniji. Ona predstavlja europsku mrežu područja važnih za očuvanje europski ugroženih vrsta i stanišnih tipova, a temeljem Direktive o zaštiti ptica (Directive 2009/147/EC) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Cilj je održati ili poboljšati stanje očuvanosti vrsta i staništa s dodataka direktiva. Dodatno, Direktiva o zaštiti ptica odnosi se na očuvanje svih divljih ptičjih vrsta koje su prirodno rasprostranjene na teritoriju EU. Obje direktive, između ostaloga, propisuju i strogu zaštitu vrsta te regulaciju lova i trgovine vrstama. Svaka zemlja članica EU pridonosi mreži Natura 2000 izdvajanjem najvažnijih područja za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip iz direktiva.

Uz Zakon o zaštiti prirode koji daje osnovne smjernice i zakonske odredbe za upravljanje, postoji niz pravnih dokumenata koji pobliže uređuju način upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 za koje je na području Geoparka Viški arhipelag nadležna Javna ustanova „More i krš“. To su prostorni plan, prostorni plan područja posebnih obilježja, plan upravljanja javne ustanove, te odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenog područja. Za očuvanje ekološke mreže važan je i pravni mehanizam ocjene prihvatljivosti plana, programa ili zahvata.

natura-2000.jpg

Kopnena Natura 2000 područja

Zbog očuvanja ciljanih životinjskih i biljnih vrsta, te kopnenih staništa, čitavi kopneni prostor Viškog arhipelaga uvršten je u ekološku mrežu Natura 2000 (1) što se odnosi na ukupno 7 područja pod šiframa i nazivima: HR1000039-Pučinski otoci; HR2000941-Svetac; HR2000942-Otok Vis, HR2000943-Palagruža; HR2001097-Biševo kopno; HR4000008-Jabuka, HR4000009-Brusnik.

Otoci, otočići i hridi Viškog arhipelaga stanište su ukupno 126 vrsta ptica od kojih su 11 ciljanih ptičjih vrsta ekološke mreže Natura 2000 među kojima možemo istaknuti karakteristične pučinske vrste, kao što su Eleonorin sokol (Falco eleonorae), kaukal (Calonectris diomedea) i gregula (Puffinus yelkouan). Naročito je značajan Eleonorin sokol kojeg izvan pučinskih otoka u Hrvatskoj gotovo nema. Otprilike 80 do100 parova ovog sokola gnijezdi na Visu, Biševu, Svecu i okolnim manjim otocima.

Na području Viškog arhipelaga zabilježeno je 17 vrsta sisavaca od kojih je najznačajnija fauna šišmiša, s ukupno 10 poznatih vrsta od kojih su 4 ciljane Natura 2000 vrste: dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), riđi šišmiš (Myotis emarginatus), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros). Najugroženije otočne vrste su veliki potkovnjak, riđi šišmiš i dugokrili pršnjak.

Na otoku Visu je nađena samo jedna vrsta vodozemaca, zelena krastača (Bufo viridis), na svega dva lokaliteta.

Viški arhipelag ukupno broji 9 vrsta gmazova, od kojih je svakako najznačajnija populacija endemične forme krške gušterice (Podarcis melisellensis var. melisellensis), koja živi na pučinskim otočićima. Otoku Vis je i stanište četveroprugog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), ciljane Natura 2000 vrste (2).

Do sada je istraženo ukupno 872 biljne vrste u flori otoka Visa, 485 vrsta viših biljaka u flori otoka Biševa, 383 vrsta vaskularnih biljaka u flori otoka Sveca, 258 biljnih vrsta flore Palagruškog arhipelaga, 47 biljnih vrsta otočića Brusnik, 23 biljne vrste otočića Jabuka, te 24 biljne vrste otočića Kamika (3). Među floromViškog arhipelaga ubraja se 30 ciljanih Natura 2000 vrsta,

 

Morska Natura 2000 područja

Podmorski pojas Visa i svih pripadajućih otoka, otočića i hridi dio je ekološke mreže Natura 2000 s ciljem očuvanja morskih staništa i ciljane strogo zaštićene vrste dobrog dupina (Tursiops truncatus). Veličina populacije dobrog dupina iznosi minimalno 250 jedinki, a Viški akvatorij je prostor u kojem dobri dupin odgaja svoj pomladak (4). 

Na području Biševa i jugoistočne strane otoka Visa, ukupno je zabilježeno 181 svojta makroalga, 2 vrste cvjetnice, 269 beskralješnjaka, 347 fitoplanktonskih i 100 zooplanktonskih svojti te 4 vrste kitova. Uz 114 vrsta riba zabilježenih na širem području Viškog arhipelaga, ukupno je zabilježeno 1017 svojti (5). 

Obala Viškog arhipelaga izuzetno je bogata geomorfološkim fenomenima. Posebno je zanimljiva pojava abrazionih špilja na južnim ekspozicijama ovog otočja čije stvaranje uvjetuje struktura vapnenačkih slojeva i slobodan udar pučinskog vala. Do sada je evidentirano 38 potopljenih i polupotopljenih morskih špilja (6), jedno od ciljanih staništa ekološke mreže Natura 2000, koje podmorju Viškog arhipelaga daju nesvakidašnju ljepotu i atraktivnost. Najduža polupotopljena morska špilja na Jadranu, Medvidina špilja, nalazi se na otoku Biševu. Na istom otoku nalazi se i najposjećenija polupotopljena morska špilja na Jadranu, Modra špilja, koja broji i do 120.000 posjetitelja godišnje. Na strmim morskim dnima Viškog arhipelaga, na mjestima sa smanjenom vidljivošću i jačim strujanjima, razvija se šarolika koraligenska biocenoza naseljena gorgonijama, kamenim koraljima, mahovnjacima, jastozima, pločastim zvjezdačama i brojnim drugim organizmima čija procijenjena površina iznosi 1210 ha (7). 

Za Viški arhipelag je karakteristična očuvanost gospodarski vrijednog crvenog koralja (Corallium rubrum) na dubinama manjim od uobičajenih te za Jadran rijetki nalaz crnog koralja (Antipathes sp.) na većim dubinama. Koraligenski strmci dio su ekološke mreže Natura 2000, te ih je potrebno dodatno istražiti i zaštititi. Zbog razvijenih naselja posidonije (Posidonia oceanica) starih i po nekoliko stotina, pa i tisuća godina, područja Viškog arhipelaga dio je ekološke mreže Natura 2000. Procijenjeno je da morska biljka posidonija prekriva 1171 ha podmorja Viškog arhipelaga. Morska cvjetnica Posidonia oceanica najraširenija je i endemska morska cvjetnica Sredozemlja.

U morskom dijelu Viškog arhipelaga nalazi se ukupno 9 Natura 2000 područja utvrđenih Uredbom Vlade RH o proglašenju ekološke mreže pod šiframa: HR3000096- JI strana o.Visa; HR3000097-Otok Vis-podmorje; HR3000098-Biševo more ;HR3000099-Brusnik i Svetac;HR3000100-Otok Jabuka-podmorje,HR3000121-Palagruža podmorje;HR3000122-Otočić Galijula; HR3000469-Viški akvatorij;HR3000477-Grebeni u Jabučkoj kotili.

1 - http://www.bioportal.hr/gis/
2 - Šašić Kljajo M., Holcer D., Grbac I., Mihoci I., Pavlinić I., Štamol V., Tvrtković N., Vuković M., Radović D., Dumbović V. (2009). Kartiranje faune Dalmacije, prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i pučinski otoci, otok Mljet, tok Cetine. Projekt GEF/UNDP COAST.
3 - Hrvatska florna baza podataka
4 - Holcer, D., Nimak Wood, M., Fortuna, C., Mackelworth, P., Rako, N., Dobrić, V. i Cukrov, M(2010): Utvrđivanje brojnosti i distribucije dupina na području Viškog arhipelaga, te davanje preporuka za očuvanje i održivo korištenje utvrđenih posebno značajnih područja - Izvještaj o provođenju projekta Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, Veli Lošinj.
5 - Žuljević, A., Despalatović M., Antolić B., Cvitković I., Nikolić V., Dadić V., Vidjak O., Skejić S., Muslim S., Holcer D. (2009). Morska bioraznolikost otoka Biševa i jugoistočne strane otoka Vis. Projekt GEF/UNDP COAST.
6 - www.bioportal.hr 
7 - www.bioportal.hr 

NOVOSTI!

Showers

10°C

Komiža

Humidity: 75%
Wind: N at 37.01 km/h
Sunday 6°C / 10°C Partly cloudy
Monday 9°C / 12°C Scattered showers
Tuesday 10°C / 11°C Scattered showers